Kada dođete u našu crkvu sv. Jakova, za oko vam zapne malo svetohranište ili tabernakul. U njega ne može stati niti pokaznica a niti veći ciborij – čestičnjak s posvećenim hostijama. Zbog toga smo već dulje vrijeme razmišljali o nabavci novog većeg i prikladnijeg svetohraništa. Njegova posveta je na prvu nedjelju Došašća, tj. na početku nove crkvene liturgijske godine 1. prosinca 2013. Na misi u 11 sati svetohranište će posvetiti generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić. Na njegovu ostvarenju je radilo puno ljudi, bilo idejno, profesionalno ili darovno. A bez posebne velikodušnosti pojedinaca u poklonu srebra, novca ili osobnog rada i zalaganja, ono sada ne bi bilo tu. Posebno zahvaljujemo gosp. A. Glasnović, F. Šahta, F. Tancabel, D. Alfonc, ob. Hrvatin a najviše gosp. Gjoniu Antoni koji je izradio svu ornamentiku i bavi se sakralnom umjetnošću, te iza sebe ima restauraciju škrinjica u Toscani u kojima se drže relikvije, restauraciju biskupskoga štapa Senjskog biskupa Ivana Smoljanovića, realizaciju liturgijske knjige za dr. Ivana Devčića, novi tabernakul za aulu bl. A. Stepinca u Voloskom i drugo. Sve figure i ornamentika je od srebra, a pozlatu i doradu cijelog tabernakula je izradio zlatar gosp. Davorin Horvat.
Tabernakul na sebi nosi puno poruka i simbolike. Njegov vanjski oblik podsjeća na starozavjetnu škrinju ili kovčeg Saveza u kojemu su se čuvale dvije kamene ploče na kojima je bilo napisano deset Božjih zapovjedi a sada se u tabernakulu čuvaju posvećene hostije ili živi sakramentalni Krist koji je s nama sklopio novi i vječni savez. Križ iznad tabernakula predstavlja upravo Krista umrla i uskrsla – našeg saveznika na kojega nas upućuje vječno svjetlo što svijetli iznad tabernakula. Zlatni križ je prijestolje vječnoga Kralja nad kraljevima. U sredini toga križa je crveni križ što simbolizira njegovu muku, ljubav i snagu Duha Svetoga koji iz temelja mijenja svu stvarnost, kako Isusovu tako i našu. Na prednjoj strani tabernakula u sredini se nalazi lik Isusa Krista hranitelja svijeta koji u svojim rukama drži košaricu sa pet kruhova i dvije ribe. Ta scena nas podsjeća na događaj iz evanđelja umnoženja kruha, kada je Isus sa pet kruhova i dvije ribe nahranio pet tisuća muškaraca i nakon toga je još preostalo dvanaest punih košarica hrane. Isus je za sebe rekao: „Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će u vijeke. Kruh koji ću ja dati tijelo je moje za život svijeta“ (Iv 6,51). Tim posvećenim kruhom Crkva u Isusovo ime hrani one što se okupljaju na zajednička euharistijska slavlja, da slušaju Isusovu radosnu vijest i da se nahrane kruhom života vječnoga. Riba pak je za prve kršćane bila simbol vjere u Isusa Krista Sina Božjega i zbog toga ju nalazimo često uz simbol kruha i vina. Oko lika Isusa na uglovima vrata nalaze se četiri medaljona s likovima simbola četiriju evanđelista: Mateja, Marka, Luke i Ivana, jer preko njihove poruke dolazimo do Isusa i njegova dara spasenja.
Iznad Isusa pri vrhu svetohraništa smještena su dva simbola: klas i loza koji nas dakako podsjećaju na kruh i vino što koristimo u euharistiji u pretvorbi za Tijelo i Krv Kristovu. U sredini gore pri vrhu smještena ja školjka sv. Jakova koja s jedne strane predstavlja našeg Zaštitnika – Isusova ribara ljudi sv. Jakova a s druge strane je simbol krštenja koje nas uključuje u Isusovu smrt i uskrsnuće i apostolsku vjeru. S lijeve i desne prednje strane nalaze se dvije kolone s kapitelima i postamentima u kojima se smještena četiri pletera po pet dijelova u crvenoj boji na bijelom mramoru. Oni simboliziraju hrvatski grb. Na poleđini svetohraništa nalazi se simbol kaleža s hostijom iz koje izbijaju zrake milosti i milosrđa. Prema tim simbolima svetohranište nas povezuje s Isusovim darom spasenja, apostolskom vjerom i našom nacionalnom simbolikom. Dođite, vidite i Isusu se pomolite i poklonite!